Ibs i Vagus živac
Knjiga: The Mind - Gut Connection
Passcode: hB%4nb!V
Jedna od tajni koja se odnosi na kontrolu našeg imuniteta pojavljuje se u obliku živca vagusa za koji je čulo malo ljudi, živca koji bi mogao pružiti izuzetno korisne uvide kako kontrolirati proces starenja. Živac vagus je prvoklasna komunikacijska veza između mozga i probavnog sustava. Sve do nedavno uloga vagusa bila je sasvim tajnovita, no sada znaš da od vagusa možeš naučiti ponešto o vlastitome tijelu.
Pokus sa štakorima pokazuje da živac vagus igra ulogu u cjelokupnom imunosustavu. Kad se kod štakora izazove upala u probavnom sustavu, štakori zapadaju u septički šok. Krvni tlak im se snižava, organi zataje i tada ugibaju.
Ako se štakorima u istoj situaciji prereže živac vagus ostanu na životu. Rezanjem (ili kontroliranjem) sustava poruka ne otklanja se upala, ali se mijenja reakcija štakorova mozga, tako da mozak ne dobiva poruku da je ova upala nešto posebno te ne pokreće obuhvatnu imunosnu reakciju.
No, da bismo postigli sličan učinak, ne moramo presjeći vlastiti živac. Ako na neki način možeš upravljati svojim vagusom, možeš spriječiti neke od loših stvari koje osjećaš, bez obzira na to jesu li uzrokovane stresom, upalom i slično. Ljudi koji hodaju po žeravici, primjerice, smislili su meditaciju kojom mijenjaju način na koji vagus i drugi živci tumače svijet oko sebe kako bi blokirali ne samo bol, nego i plikove i sve ostalo što bi se dogodilo nama smrtnicima kad bismo se upustili u isti pothvat.
Većina vas do sada nije čula za živac vagus. Riječ je o najduljem moždanom živcu u našem tijelu, koji se od dna mozga preko vrata širi kroz srca i pluća u probavni sustav, jetru, slezenu i gušteraču. Vagus živac služi kao dvosmjerni komunikacijski put između mozga i crijeva, poznato i kao „os mozak-crijeva“ te kontrolira nesvjesne funkcije poput disanja, probave i kucanja srca.
Ovaj živac je glavni igrač tzv. parasimpatičkog („odmori se i probavi“) živčanog sustava te kontrolira vašu sposobnost opuštanja i oporavka od stresa.
Vagus se u literaturi navodi kao ključan dio veze um-tijelo. Stoga se vjeruje kako je za naše mentalno i tjelesno zdravlje iznimno važno održavati tonus vagusnog živca.
Nizak tonus vagusa povezuje se s lošijim raspoloženjem, anksioznošću, upalnim stanjima, slabijim imunitetom te većom osjetljivošću na posljedice stresa. Snažan ton vagusa ukazuje na upravo suprotno: pozitivno emocionalno stanje i psihološku ravnotežu.
Srećom, svakodnevnim jednostavnim vježbama možemo, baš poput mišića, stimulirati i „ojačati“ tonus vagus živca.
Stimulacija vagusnog živca ima dugu povijest.
Još je krajem 19. stoljeća američki neurolog James Corning koristio stimulaciju vagusa u terapeutske svrhe kod oboljelih od epilepsije. Od tada su znanstvenici prošli daleki put te je danas odobrena stimulacija vagus živca putem uređaja koji odašilje električne impulse (tzv. transkutana stimulacija vagusa, tVNS) kao terapijska intervencija u slučaju epilepsije ili depresije gdje pojedinci ne reagira na terapiju te u tretiranju migrena kao i boli općenito.
Znatan broj studija ukazuje na dodatne blagodati stimulacije ovog živca.
Najviše dokaza govori u prilog protuupalnog djelovanja što se u nekim studijama pokazalo korisno kod ublažavanja simptoma reumatoidnog artritisa kao i drugih stanja koja u podlozi imaju upalu. Budući da ima toliko važnu ulogu u mogućnosti opuštanja te je ključna poveznica mozga i crijeva, stimulacija vagus živca može, među ostalim, pomoći i ublažavanju tjeskobe, ali i tegoba probavnog sustava.
Više o ovoj temi imate u knjigama;
The Mind-Gut Connection: How the Astonishing Dialogue Taking Place in Our Bodies Impacts Health, Weight, and Mood, Emeran Mayer
Supernatural, Dr. Joe Dispenza
Procjenjuje se da oko 60% vagusnog tonusa određuje naša genetika, no na preostalih 40% možemo pozitivno utjecati i to jednostavnim tehnikama! Sporo, ritmično disanje iz dijafragme je učinkovit način za stimulaciju vagus živca i otpuštanje stresa. Pokušajte tijekom minute udahnuti i izdahnuti ne više od 6 puta kako biste osjetili blagodati tehnike. Slično, tonus vagus živca će poboljšati meditacija i joga, ali i akupunktura o čemu svjedoče tradicionalne istočnjačke kulture.
Jedna od dobrih aktivacija vagusa je smijeh. Ako pritom zaplešete i zapjevate, tim bolje, jer se pokazalo kako ples, kao i pjevušenje, budući da je živac vagus povezan s glasnicama, također imaju pozitivan učinak na vagusni tonus.
Odlična tehnika stimulacije vagusa je grgljanje vodom nekoliko puta dnevno. No, pritom ne biste smjeli biti „nježni“, već grgljanje mora biti glasno i izazovno, čak i umarajuće, jer ćete na taj način aktivirati glasnice i mišiće u stražnjem dijelu grla koji će potom stimulirati vagus.
Za najbolje rezultate, preporučuje se dnevno grgljati, gutljaj po gutljaj, nekoliko čaša vode.
Jedna od tehnika stimulacije vagusa je izlaganje hladnoći. Hladnoća aktivira parasimpatički živčani sustav odnosno vagus, stoga je možda ovo dobar razlog da iskušate tuširanje hladnom vodom ili, ako ništa drugo, barem da se ujutro umijete u hladnoj vodi.
Ukratko, vagus je ključan za funkcioniranje parasimpatičkog živčanog sustava kao i komunikaciju između mozga i crijeva. Što više, jednostavnim tehnikama poput dubokog disanja ili smijanja, stimuliramo vagus više aktiviramo parasimpatikus odnosno pridonosimo opuštanju cijelog organizma.
Time pozitivno utječemo na probavu, krvni tlak, upalna stanja, imunitet, ali i naše mentalno stanje, postižući lakše stanje duboke opuštenosti
AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV
Ljudsko tijelo je dizajnirano da bude u balansu.
U znanosti je to poznato kao HOMEOSTAZA. Da bi naše tijelo bilo u homeostazi – koristi se jedinstvenim aparatom – AUTONOMNIM ŽIVČANIM SUSTAVOM.
Upravo taj sustav igra veoma značajnu ulogu u tijelu pri očuvanju homeostaze; kontrolira i regulira rad srca, disanje, krvni tlak, probavu, temperaturu tijela – i to sve automatski – bez pretjeranog uplitanja naše volje.
Autonomni živčani sustav. sastoji se od 2 dijela ili podsustava; simpatičkog i parasimpatičkog. koji se na suptilnijim razinama mogu promatrati kao /kroz djelovanje dvije nasuprotne sile svemira, poznatije kao sunce i mjesec, yin i yang, Ha i Tha itd.
SIMPATIČKI ŽIVČANI SUSTAV
Ovaj dio autonomnog živčanog sustava je odgovoran za stvaranje energije i za sposobnost tijela da se prilagodi stresu. Aktivan je tijekom dana, a njegova aktivnost se očituje u tijelu kao: povećanje srčane frekvencije, širenje zjenica, smanjeno lučenje sline, dilatacija /širenje pluća, usporen rad probavnog sustava, povećano lučenje adrenalina i glukagona. Ovaj sustav poznat je i po reakciji „ BORBA ILI BIJEG“.
PARASIMPATIČKI ŽIVČANI SUSTAV
Ovaj dio autonomnog živčanog sustava je potpuni kontrast simpatičkom; on je odgovoran za regeneraciju, obnovu energetskih zaliha i relaksaciju. Obično je aktivniji tijekom noći. Njegova aktivnost očituje se u tijelu kao: usporena srčana i dišna frekvencija, pojačano lučenje pljuvačke, stimulacija probave (poboljšana funkcija jetre, crijeva i gušterače). kontrakcija mjehura
Generalno govoreći, simpatički živčani sustav je povezan s aktivnošću dok je parasimpatički povezan s odmorom i regeneracijom.
ŠTO JE PARASIMPATIČKI SUSTAV SNAŽNIJI, TO ĆEMO BITI ZDRAVIJI.
Svi vrhunski sportski treneri će vam reći da je odmor čak i bitniji od samog treninga jer se upravo u odmoru očituju trenažni efekti i dolazi do transformacijskih procesa.
Kad je PARASIMPATIKUS dominantniji, on stimulira i povećava funkciju imunološkog sustava i cirkulaciju energije. Dolazi do pojačanog lučenja endorfina i do potpune relaksacije i regeneracije. Njegova dominacija omogućava emocionalno i fizičko iscjeljenje. Osoba kojoj dominira parasimpatikus je puno opuštenija, zadovoljnija i živi u sadašnjem trenutku, te se puno bolje nosi s izazovima svakodnevnog života.
Parasimpatikus svoje djelovanje ispoljava preko živca koji polazi iz produžene moždine ( MEDULE OBLONGATE), a svoj put nastavlja sve do crijeva, rasprostirući svoja vlakna okolnim organima.
Budući da regulira rad unutarnjih organa, ima veliku ulogu u očuvanju i regulaciji homeostaze unutarnjih organa, koja se očituje u regulaciji srčane frekvencije, disanja, peristaltike crijeva, pa čak i govora, mišljenja, slušanja i kontrole skeletnog mišićja.
Što se više uspijete opustiti i regenerirati, što je dominantniji parasimpatički ž.s., to ćete: lakše pobijediti stres, povećati kvalitetu sna, bit sposobniji regulirati i sanirati tjelesne upalne procese, imati zdravije stanice će biti, se osjećati bolje, povećati svoju radnu sposobnost i mentalne performanse, usporiti starenje, biti sretniji, poboljšati kvalitetu života
SUPLEMENTACIJA, MINERALI, VITAMINI....
Neki vitamini, minerali i mikro-elementi, kao što su mnogi vitamini B skupine i magnezij, stišavaju simpatički sustav i stimuliraju parasimpatički.
Drugi nutrijenti, pogotovo kalcij, fosfor i cink, stimuliraju simpatički sistem, ali slabe parasimpatički sistem.
U principu simpatička dominanta je pretežno kiselija; parasimpatička dominanta je pretežno više bazna.
Ljudi s dobrim balansom negdje su u sredini.
Stoga je onima sa simpatičkom dominantom obično bolje na hrani bogatoj bazama, kao što su voće i povrće, dok je onima kod kojih je parasimpatikus aktivniji potrebna hrana poput crvenog mesa.
Ukratko…
simpatički sistem smanjuje pokretljivost gastrointestinalnog sustava i ubrzava rad srca i silu kontrakcija, stimulira štitnu i nadbubrežnu žlijezdu.
Parasimpatički sistem povećava pokretljivost gastrointestinalnog sistema, usporava rad srca i sile kontrakcija, stimulira jetru, pankreas i probavni trakt.
Ljudi kod kojih je simpatikus dominantan su agresivni, ambiciozni i energični, takozvani A tip ličnosti. Oni cvjetaju u sredini gdje su pod visokim pritiskom.
Oni kod kojih je parasimpatikus aktivniji sasvim su drugačiji. Obično su skloniji razmišljanju i kreativniji, često im je draži rad koji podrazumijeva manje stresa i pritiska.
Iako svi imamo genetsku predispoziciju da budemo jedan ili drugi tip, kemikalije, toksini, pogrešna prehrana i drugi faktori mogu promijeniti balans i omesti prirodnu tendenciju individualca.
Korištenjem preciznih kombinacija vitamina, minerala, mikro-elemenata, uz dijetu, možemo da autonomni sustav dovesti u balans.
Vagus predavanje: