Sladila

Nazad

Nazad

Nazad

Nazad

Ovi spojevi su dizajnirani da budu slatki, ali sadrže malo ili nimalo kalorija.

Proizvođači ih dodaju svim vrstama hrane, od kolača do žitarica i od kruha do čili umaka.

Oni su:

  • aspartam

  • acesulfam kalij (Ace-K)

  • neotame

  • saharin

  • sukraloza

  • advantame

  • eritritol

  • xylitol

Sladila su postala široko korištena u prehrambenoj industriji kao alternativa šećeru, privlačeći ljude koji žele smanjiti unos kalorija ili kontrolirati razinu šećera u krvi. Iako mogu biti korisna za smanjenje kalorijskog unosa, mnogi zaslađivači, posebno umjetna sladila i određeni aditivi, mogu negativno utjecati na zdravlje crijeva. Utjecaj na crijevnu mikrofloru, ravnotežu bakterija i opće probavno zdravlje postao je predmetom brojnih istraživanja.

1. Utjecaj sladila na crijevnu mikrofloru

Crijevna mikroflora, koja se sastoji od trilijuna bakterija, igra ključnu ulogu u našem zdravlju. Ravnoteža između dobrih i loših bakterija u crijevima utječe na našu probavu, imunološki sustav, pa čak i mentalno zdravlje. Međutim, istraživanja su pokazala da određeni zaslađivači mogu narušiti tu ravnotežu i negativno utjecati na zdravlje crijeva.

Guar guma i xanthan guma

Guar guma i xanthan guma su polisaharidi koji se često koriste kao zgušnjivači i stabilizatori u prehrambenim proizvodima. Iako nisu zaslađivači sami po sebi, često se nalaze u proizvodima koji sadrže zaslađivače, poput bezalkoholnih napitaka i procesiranih prehrambenih proizvoda. Istraživanja su pokazala da ove gume mogu negativno utjecati na crijevnu mikrofloru, jer povećavaju broj štetnih bakterija i smanjuju broj korisnih probiotika.

Jedno istraživanje iz 2018. godine objavljeno u Frontiers in Microbiology pokazalo je da guar guma može uzrokovati promjene u crijevnoj mikroflori, povećavajući broj bakterija koje mogu izazvati upalu, dok smanjuje broj zdravih bakterija poput Bifidobacteria. Slične promjene su primijećene i kod xanthan gume.

Aditivi u hrani

Aditivi poput umjetnih sladila (sukraloza, aspartam) i kemijskih stabilizatora mogu značajno utjecati na crijevnu mikrofloru. Aditivi mogu smanjiti raznolikost crijevnih bakterija, što je povezano s različitim bolestima crijeva, uključujući sindrom iritabilnog crijeva (IBS) i upalne bolesti crijeva. Također mogu potaknuti rast patogenih bakterija koje mogu izazvati nadutost, plinove i nelagodu u probavnom sustavu.

2. Utjecaj na ravnotežu bakterija: Dobre i loše bakterije

Zaslađivači mogu značajno promijeniti ravnotežu između dobrih i loših bakterija u crijevima. Zaslađivači poput manitola, sukraloze i saharoze, koji su poznati po svojim laksativnim učincima, mogu povećati broj patogenih bakterija, dok smanjuju broj zdravih bakterija.

  • Manitol: Manitol je zaslađivač koji pripada skupini šećernih alkohola. On može izazvati probavne smetnje poput nadutosti, proljeva i plinova, jer nije potpuno apsorbiran u probavnom sustavu. On također može negativno utjecati na crijevnu mikrofloru, smanjujući broj korisnih bakterija i povećavajući broj loših, što dovodi do probavnih smetnji i neravnoteže.

  • Saharaza: Iako saharoza nije umjetno sladilo, ona se smatra „klasičnim“ zaslađivačem, te se koristi u velikim količinama u prehrambenim proizvodima. Prekomjerni unos saharoze može uzrokovati promjene u crijevnoj mikroflori, smanjujući broj korisnih bakterija i povećavajući broj štetnih bakterija poput Firmicutes, što može dovesti do probavnih smetnji i povećanja tjelesne mase.

  • Sukraloza: Sukraloza je jedno od najčešće korištenih umjetnih sladila, ali nekoliko studija sugerira da može imati negativan utjecaj na crijevnu mikrofloru. Istraživanje iz 2018. godine objavljeno u Nature pokazalo je da sukraloza može smanjiti broj korisnih bakterija poput Bifidobacterium i Lactobacillus, povećavajući tako rizik od crijevnih poremećaja.

3. Kako sladila mogu potaknuti glad i povećati unos kalorija

Sladila mogu utjecati na naš osjećaj gladi, potičući nas da jedemo više. Iako zaslađivači nemaju kalorija, neki mogu stimulirati središnji živčani sustav na način koji izaziva veću glad. To se događa zbog njihove sposobnosti da aktiviraju receptore za okus na jeziku, stvarajući osjećaj slatkog, koji može povećati apetit i želju za unosom hrane, a time i ukupni unos kalorija.

4. Fruktoza, stevija i monk fruit: Dobri zaslađivači za crijeva

Dok su mnogi zaslađivači povezani s negativnim učinkom na crijevnu mikrofloru, fruktoza, stevija i monk fruit (voće mona) pokazuju potencijalne koristi za zdravlje crijeva.

  • Fruktoza: Iako prekomjeran unos fruktoze može uzrokovati probavne smetnje, poput nadutosti, studije pokazuju da fruktoza koja dolazi iz prirodnih izvora (poput voća) ne šteti zdravlju crijeva na isti način kao visoko prerađeni šećeri. Fruktoza iz prirodnih izvora može biti lako probavljena i koristiti se kao izvor energije za crijevne stanice.

  • Stevija: Stevija je prirodni zaslađivač koji ne samo da ne uzrokuje povećanje razine šećera u krvi, već istraživanja sugeriraju da može pozitivno utjecati na crijevnu mikrofloru. Studija iz 2017. godine objavljena u Frontiers in Microbiology pokazala je da stevija ima pozitivan učinak na ravnotežu bakterija u crijevima, smanjujući broj patogenih bakterija.

  • Monk fruit: Monk fruit (ili Luo Han Guo) je prirodni zaslađivač koji ne uzrokuje povećanje razine glukoze u krvi i ne izaziva negativne učinke na crijevnu mikrofloru. Prema studijama, monk fruit može biti koristan za održavanje ravnoteže crijevnih bakterija i smanjenje upale u crijevima.

Zaključak

Iako zaslađivači poput manitola, saharoze i sukraloze mogu imati negativan utjecaj na crijevnu mikrofloru, uzrokujući nadutost, neravnotežu bakterija i povećanje broja patogenih mikroorganizama, prirodni zaslađivači poput stevije, monk fruita i fruktoze iz voća mogu biti korisni za zdravlje crijeva. Uzimanje sladila s oprezom, uz izbjegavanje pretjerane konzumacije umjetnih zaslađivača i aditiva, može pomoći u očuvanju zdravlja crijevne flore i općeg probavnog zdravlja.